Osvrt na mega uspjeh folk pjevačice Aleksandre Prijović za Promociju BB napisala je Lana Martinjak, PR i vlasnica diskografske kuće Bonton Music.
Fotografije: Instagram @aleksandraprijovic
Top tema u Hrvatskoj proteklih je dana obaranje rekorda prodanih koncerata u Areni Zagreb što je uspjelo 28-godišnjoj srpskoj folk pop pjevačici Aleksandri Prijović. Pet uzastopnih koncerata, za otprilike 80 tisuća ljudi, respektabilan je broj nad kojim se zamislila cjelokupna hrvatska javnost. “Nepodobni sadržaj” glazbenog lonca koji je godinama kipio ispod poklopca smjernosti sada je izletio van i ostavio opekline na glazbenom ukusu Hrvata. Iz klubova i automobila, folk glazba je crvenim tepihom pod jakim reflektorima došetala do Olimpa popularnosti.
Nijedan youtube ili streaming trending ne dočaravaju uspjeh tako eksplicitno kao deseci tisuća ljudi koji plaćaju ulaznicu da bi uživo vidjeli i čuli svog glazbenog miljenika.
Zašto je Aleksandri uspjelo što nikome prije nije i zašto domaći pjevači ne obaraju rekorde posjećenosti mega dvorana?
Teško je tražiti objašnjenje isključivo analizom marketinškog miksa koji je sudeći po rezultatu prodaje Aleksandrinih koncerata objedinio kvalitetan proizvod prilagođen ciljanoj publici, dobro pogođenu distribuciju odnosno doseg do publike, pravilno usmjerenu promociju i dobro kreiranu cijenu. Do odgovora možda dovede kratka analiza njene dosadašnje karijere i odnosa medija prema glazbi u Hrvatskoj i Srbiji;
Aleksandra je marketinški pomela pjevače u Hrvatskoj
Aleksandra je od 2017. do 2023. godine objavila 30-ak singlova, otprilike 5 godišnje. To je jako puno i za svjetske okvire, pogotovo kada se uzme u obzir iznimno skupa produkcija videospotova koji prate svaku pjesmu. Skupa je i glazbena produkcija koja svaku njenu pjesmu pozicionira upravo tamo gdje je njen tim ciljao – u klubove koji donose nemalu zaradu pjevačima koji ih pune.
Naši se glazbenici fokusiraju na radijska i televizijska emitiranja koja, zbog dobre uređenosti hrvatskog sustava prikupljanja i raspodjele sredstava od emitiranja glazbe, donose pristojnu zaradu, ali nemjerljivu s financijskim dobitkom od koncerata koji su već davno prešli granice Balkana. Naime, ex YU dijaspora ogromno je tržište koje raširenih ruku dočekuje popularne glazbenike iz svojih domovina, a oduvijek su najbolju prođu imali pjevači narodne, folk i zabavne glazbe.
Folk pop izvođačima, kao što je Prijović, radio i TV nisu najvažniji emitivni mediji. Oni napadaju s Youtube-a i streaming platformi kojima je okrenuta mlađa publika koja pohodi klubove i sluša glazbu putem streaming servisa.
Najveći dio promotivnih aktivnosti za projekt Arena odvijao se agresivno putem internetskih kanala – Youtubea i društvenih mreža jer je dobra procjena bila da su oči ciljane publike usmjerene ka dolje, na mobitele, a jumbo plakati i TV reklame su van njihova vidokruga.
Kako Aleksandra stoji na društvenim platformama?
You tube – 310K subscribers
Instagram – 736K followers
Facebook – 114K followers
Tik Tok – 62.5K Followers 2.3M Likes
Hrvatska glazba koja dominira mainstream medijima je pop koji ničime ne provocira, a ni naše najveće zvijezde nemaju običaj ulagati preveliki novac u spotove pa već tu gube utakmicu sa svjetskim i susjednim igračima, kad se govori o showbiznis strani glazbene industrije. Novije domaće glazbe u atraktivnim terminima na televiziji gotovo i nema, kao ni glamuroznih televizijskih showova gdje bi glazbenici mogli predstaviti svoje nove pjesme, dok u susjednoj državi, čiji glazbenici kod nas redovito zauzimaju vrhove trendinga, sve vrvi od takvih formata koji nude – kratko i jasno – zabavu.
Mediji u Srbiji u stopu prate svoje glazbenike
Mnogobrojne srpske televizijske kuće i portali prate svaki korak svojih glazbenika od kojih na taj način stvaraju zvijezde pa ne moraju muku mučiti s pitanjem o kome će pisati i izvještavati. Prate ih na aerodromima, na probama za koncerte, pred ulazom u TV studio, konstantno intervjuiraju, stvaraju scenu. Svaki hrvatski pjevač koji usporedno radi na oba tržišta može posvjedočiti različitom tretmanu koji dobiva od naših i njihovih medija. Domaća medijska indiferentnost prema glazbi smanjuje interes publike za vlastitu glazbenu scenu što ne pogoduje nikome, pogotovo mladim umjetnicima koji se tek trebaju nametnuti svojom glazbom. Jedna mlada zvijezda svakih nekoliko godina kojom mediji prezasite javni prostor pa onda svima počne ići na živce je loša praksa, a nažalost na vidiku nema nekog mlađeg koji bi uskoro mogao ugroziti Aleksandrin rekord. Jedine hrvatske zvijezde koje se trenutno mogu odvažiti raditi koncerte u velikim dvoranama su glazbenici koji 20 i više godina hitovima grade svoj identitet.
Put od televizije i radija do ikakvih koncerata je dug, kao i od klubova do velikih dvorana te se ne događa preko noći. Aleksandra je prošla kaljenje još kao djevojčica u formatu televizijskog pjevačkog natjecanja moćne srpske Grand produkcije s kojom je potpisala ugovor na dugi broj godina, čime se obvezala objavljivati pjesme za njihovu diskografsku kuću i dijeliti zaradu od svih ugovorenih poslova.
Poduzetnički duh folk pjevačice
Po isteku ugovora, Aleksandra je osnovala svoju tvrtku i od 2020. godine samostalno objavljuje za svoj label A music. Prema dostupnim podacima, samo u prvoj godini poslovanja prihodi su joj se povećali 5 puta. U ovom trenutku postoji još nekoliko pjevačica koje bi eventualno mogle pokušati sličan proboj – Tea Tairović i Milica Pavlović bi se, prema brojkama gledanosti i streaminga, mogle približiti Aleksandrinom uspjehu, ali pitanje je hoće li se usuditi jer upravo taj prijelaz iz klubova u dvorane zahtijeva odvažnost, odlučnost, novac, uigrani tim profesionalaca, ali i medijskog partnera kojeg je Prijović u Hrvatskoj pronašla u radijskoj postaji Extra FM koja je suorganizator koncerata u Areni Zagreb.
Marketinški gledano, Aleksandra Prijović povećala je svoju tržišnu vrijednost, učvrstila svoju tržišnu poziciju, proširila prostor poslovanja i svojevrsni je benchmark kolegama iz glazbene industrije. Objava prva dva rasprodana koncerta zarolala je publicitet poput kugle snijega koja je rasla i rasla pridonijevši ekspresnoj prodaji dodatna tri koncerta.
Ta snježna oluja ostavit će trag još dugo, a njenom nestišavanju pomažu i nedavne zabrane koncerata drugih srpskih pjevača u nekim manjim hrvatskim gradovima koje su uslijedile kao odgovor na neumoljive brojke iz Zagreba. O kontraefektima zabrana generalno, ne treba ni trošiti riječi.
Zabranjeno voće je najslađe.
